S.M.P.T. PRIMORSKO- GORANSKE ŽUPANIJE, PITANJE SVIH PITANJA

Poštovani korisnici foruma!

Na zahtjev gosp.Pinezića stavljam donji tekst na forum pa vas molim da komentirate.

Pozdrav,
Damir Krešić
[hr]

Koristim priliku da kao izabrani član ekspertnog tima za praćenje razvoja projekta već na samom početku pokrenem raspravu oko glavnog pitanja koje je na današnjoj prezentaciji dotaknuto u više navrata . To je pitanje naziva destinacije.
Upravo po ovom pitanju mi smo izuzetak u jadranskom dijelu Hrvatske. Naime jedino naša županija kao administartivna jedinica u svom nazivu ne sadrži neki poznati I topografski jedinstven pojam :

Istarska županija – naziv se veže uz Istarski poluotok koji je I geografski lako prepoznatljiv
Ličko – Senjska županija – u svom nazivu povezuje prepoznatljivo ime Senja kao jedinog grada na obali između Novog Vinodolskog I Zadra kao I jedinstveno područje Like koje je također geografski I pojmovno prepoznatljivo
Zadarska županija – također vezuje svoj naziv uz poznati grad na obali
Šibensko – Kninska županija – svojim nazivom povezuje dva grada, jednog na obali drugog u unutrašnjosti koji su također poznati I prepoznatljivi
Splitsko – Dalmatinska županija – svojim nazivom ističe možda dva, uz Dubrovnik, najpoznatija “branda” na hrvatskoj obali – Dalmacija je zasebna provincija još od doba Rimljana a Split kao drugi najveći grad u Hrvatskoj I najveći grad na našoj obali također je vrlo poznat pojam
Dubrovačko – Neretvanska županija – u nazivu je određena najpoznatijim turističkim “brandom” u Hrvatskoj i najvećom rijekom južnog jadranskog sliva

Nasuprot navedenom naziv PRIMORSKO – GORANSKA županija nije ni po čemu jedinstven a još manje prepoznatljiv. Primorje je opći pojam za obalni dio Jadrana a goranski se jedino lokalno prepoznaje kao “gorskokotarski” a inače se može tumačiti kao neko (bilo koje) gorsko područje . Dakle nekom strancu teško je odrediti putem geografske karte koje bi to područje bilo Primorsko – goransko. To naime može biti I Ličko – Senjska županija ili recimo područja poput Makarske, Starigrada I slično.

Na ovu se problematiku nadovezuje marketinški naziv Turističke zajednice Primorsko – goranske županije – “Kvarner”.

Kvarner je naime jedan od zaljeva Sjevernog Jadrana koji je kao pojam poznat uglavnom među lokalnim stanovništvom I strukom vezanom uz pomorstvo odnosno ribarstvo.Geografski je taj zaljev smješten između istočne obale Istre I otoka Cresa pa ova pozicija može zbuniti ako se Kvarner kao zaljev poistovjeti sa “Kvarnerom” kao destinacijom. Kada se uz naziv KVARNER doda podnaslov PRIMORJE, OTOCI, GORJE I dalje imamo neodređen pojam destinacije. Sve tri komponente prisutne su I u nekim drugim županijama poput Ličko-Senjske, Splitsko – Dalmatinske ,Šibensko-Kninske županije a primorje I otoke imaju također I Zadarska kao I Dubrovačko – Neretvanska županija.

Na “Kvarneru” egzistiraju subregije poput otoka Krka, Cresa, Lošinja, Raba koje su poznatije na tržištu od samog “Kvarnera” a isti je slučaj I sa nekim gradovima, odnosno mjestima sa dugom turističkom tradicijom poput Opatije, Crikvenice, Novog Vinodolskog, Baške, I mnogih drugih.

Posljedica svega rečenog je problem IDENTIFIKACIJE regije bilo pod nazivom “Kvarner” Ili Primorsko – goranske županije. Sa ovim se problemom svakodnevno susrećemo kada želimo objasniti potencijalnim turistima što mi predstavljamo. Još je veći problem kada turisti sami bez naše pomoći pokušavaju dokučiti gdje je “Kvarner” kao turistička detinacija.

Naziv I znak destinacije najistaknutija je “markica” u svim promotivnim aktivnostima, na svim promotivnim materijalima I sigurno je najvažniji komunikacijski alat u svim marketinškim poduhvatima. Percepcija geografskog prostora kroz naziv I znak destinacije najkraća je I najefikasnija promocijska poruka na svim tržištima.

O kvaliteti rješenja ovog problema ovisi učinkovitost marketinške potpore gospodarskim subjektima koji prodaja svoje usluge na turističkom tržištu.

Smatram da o ovom problemu treba promisliti hladne glave, bez emocija I sa ciljem stvaranja učinkovite poveznice prostora na kojem živimo I radimo sa tržištem prema kojemu komuniciramo.

Da bi moja “provokacija” bila još učinkovitija biti ću slobodan uputiti na raspravu I konkretne prijedloge:

-Marketinški naziv destinacije morao bi biti vezan uz neki jako poznati geografski pojam koji se lako povezuje uz prostor ( Rijeka, Jadran, Sjever)
-Ako je moguće zbog do sada uloženog napora u promociju naziva “Kvarner” isti zadržati u novom nazivu uz dodatak
-Postaviti pitanje promjene naziva županije kao administrativne jedinice
-Postaviti pitanje navodnog turističkog klastera Primorsko – goranske županije I Ličko – Senjske županije I njegovog naziva

Prijedlozi za “šaranje”:
Klaster Primorsko – goranske I Ličko – Senjske županije- Zajednički destinacijski naziv: SJEVERNI JADRAN
-Marketinški naziv za turističku regiju Primorsko-goranske županije : KVARNERSKO- RJEČKA REGIJA, SJEVERNO-JADRANSKA REGIJA, VRATA JADRANA
-Naziv županije: RJEČKA ŽUPANIJA, KVARNERSKO-RJEČKA ŽUPANIJA, GORANSKO-RJEČKA ŽUPANIJA.
Nadam se širokoj, oštroj I kvalitetnoj raspravi po ovom pitanju.

Srdačan pozdrav

Nedo Pinezić